O NAMA

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Općina Jagodnjak smještena je u zapadnom dijelu Baranje, odnosno sjevernom dijelu Osječko-baranjske županije. Na sjeveru i zapadu graniči s Općinom Petlovac i Gradom Beli Manastir, na istoku graniči s općinama Čeminac i Darda, a na jugu graniči s Općinom Petrijevci i Gradom Valpovo, od kojih je odvojena rijekom Dravom. Općina ima površinu 104,9 km2, i zauzima 2,5 % površine Osječko-baranjske županije. U strukturi površina prema namjeni apsolutno prevladavaju površine poljoprivrednog zemljišta (oranice: oko 7 900 ha, šume: oko 1 600 ha).

STANOVNIŠTVO

Prema popisu iz 2001. godine na području Općine živjelo je 2 147 stanovnika.
Najbrojniji su Srbi (preko 75 %), zatim slijede Hrvati, Madžari i Romi, dok je udio ostalih etničkih grupa (Nijemci, Bošnjaci, Makednonci, Crnogorci, itd.) simboličan.
Prema vjeroispovijesti najbrojniji su pripadnici Srpske pravoslavne crkve (preko 75 %). Drugi po brojnosti su katolici. Udio ostalih religija i ateista je minimalan.

NASELJA

JAGODNJAK
Selo, i sjedište istoimene općine, smješteno je 25 km sjeverozapadno od Osijeka, i 17 km (cestom) južno od Belog Manastira. Nalazi se na županijskoj cesti Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/).
Naselje Jagodnjak imalo je 2001. godine 1 469 stanovnika u 557 domaćinstava.

BOLMAN/NOVI BOLMAN
Nalazi se 8 km sjeverozapadno od Jagodnjaka, 32 km od Osijeka i 12 km od Belog Manastira. Nalazi se također na županijskoj cesti Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/).
Zajedno, Bolman i Novi Bolman imaju 579 stanovnika (Bolman: 450, Novi Bolman: 129).

MAJŠKE MEĐE
Naselje se nalazi 2 km jugozapadno od Bolmana. Majške Međe su najmanje mjesto u Općini: imaju 99 stanovnika..

GOSPODARSTVO

Gospodarsku osnovu Općine Jagodnjak čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina.
Od većih privrednih subjekata u Jagodnjaku postoje poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber" i dvije velike i moderne Agrokorove farme, u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman, a u Majškim Međama silosi poduzeća "Fermopromet". Dio poljoprivrednih površina u Općini Jagodnjak obrađuje i Belje, tj. Agrokor.
U zadnje vrijeme došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalinijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano oko 1100 ha državne zemlje, a oko 3000 ha Općina daje u zakup. Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji.
Naravno, ukrupnjavanje posjeda je neminovnost, ali ima i slabu stranu. Naime, mali i srednji poljoprivredni proizvođači sve više tavore ili propadaju, jer im je dohodovnost niska. To dovodi do velike nezaposlenosti stanovništva i iseljavanja.
Otvaranje nekoliko uspješnih malih i srednjih poduzeća na području Općine Jagodnjak fenomen je novijeg datuma. Novoosnovana poduzeća zapošljavaju ljude i djelomično rješavaju problem nezaposlenosti nastao umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju.

INFRASTRUKTURA

Općina Jagodnjak ima osnovnu infrastrukturu: većina ulica u selima su asfaltirane, opskrbu strujom, javnu rasvjetu, dvije pošte, matičnu školu s dvije područne škole (oko 220 učenika), zdravstvenu i veterinarsku ambulantu. Proteklih godina izgrađene su dvije mrtvačnice, pješačka staza Bolman - Novi Bolman, četiri dječja igrališta, očišćeni su kanali III I IV reda (financirali Općina, Županija i Hrvatske vode) i asfaltirana, zajedno s Agrokorom, nerazvrstana cesta Jagodnjak-Brod Pustara (2,4 kilometra). U toku je izgradnja vodovoda u Jagodnjaku, izgrađena je nastavno-sportske dvorane pri Osnovnoj školi u Jagodnjaku, asfaltirana je ulica Sare Berić u Bolmanu u duljini 650 metara. Planira se rekonstrukcija javne rasvjete. Realizacijom projekta izgradnje WLAN-a, Općina je dobila vrijednu informatičku infrastrukturu. Uprkos naslijeđenoj slaboj infrastrukturi, čine se napori da Općina uhvati korak s vremenom u domeni komunalne i društvene infrastrukture, jer je to preduvjet da se zadrži stanovništvo i olakša gospodarski razvoj. Želja je svih da se završe projekti osnovne infrastrukture (završetak vodoopskrbe, nova javna rasvjeta). Tada bi se Općina mogla direktnije uključiti u poticanje gospodarskog razvoja. Očekivanja su realna, jer, pored plinifikacije, tu je i skorašnja izgradnja Koridora 5C, koji će prolaziti tik uz Jagodnjak i sigurno doprinijeti većoj atraktivnosti naselja Jagodnjak, Općine i regije u cjelini.

HISTORIJA

Za vrijeme vladavine Turaka Baranjom dolaze prvi Srbi u područje današnje Općine Jagodnjak, da bi se naseljavanje nastavilo seobom Arsenija Čarnojevića, i dalje tokom prve polovice 18. vijeka. Tridesetih godina 18. vijeka doseljavaju se Nijemci. Pred kraj II svjetskog rata veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice sa područja Banije, iz okoline Kostajnice, Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Poslije njih doseljavaju se i porodice iz Međimurja, Zagorja i Bosne.

 

NA VRH